Kroz pjesmu, ples i tradicijske običaje prenosimo duh našeg otoka i njegujemo identitet zajednice kojoj pripadamo.
Izvorna folklorna skupina „Silba“ djeluje kontinuirano od 1969. godine, a kao udruga je registrirana 1997. godine. Naša je misija očuvanje i promocija bogate folklorne baštine otoka Silbe kroz pjesmu, ples i međugeneracijsko druženje.
Tradicija kroz desetljeća, 1969. – 2024.
Smiljana i Zlatan postali su prvi plesni par koji su stari „sibenjani“ naučili plesati. Zlatana su izabrali za ‘Capo di ballo’.
Smiljana i Zlatan počinju podučavati mlađe generacije. Na Danima Silbe 1994. nastupilo je preko 30 plesnih parova.
Skupina je službeno registrirana kao udruga, a broj plesača od tada kontinuirano raste.
Udruzi se pridružuje velik broj mladih plesača. Mnogi nisu rođeni na Silbi, ali s otokom ih povezuju preci ili ljetna druženja.
Silbenski tanac upisan je u nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Oformljena je nova dječja skupina s više od tridesetero djece u dobi od 4 do 12 godina.
Skupini je dodijeljena oznaka Hrvatski otočni proizvod za nematerijalno kulturno dobro.
Danas je očuvano pet izvornih plesova koji potječu iz 17. i 18. stoljeća. Plešu se u parovima uz harmoniku, a Capo di ballo (voditelj plesa) predvodi ostale parove koji ga prate u liniji.
Nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske od 2018.
U početku se izvodio uz zvuke miha (mišića), kasnije uz lire (lijerice), a danas se pleše uz harmoniku. Odlikuje ga gracioznost te fini, dostojanstveni i mirni pokreti. Nekada se plesao nedjeljom i blagdanima nakon mise, u čast ženidbi, za karnevala i prigodom svih važnijih događaja na otoku.
Jedini ples uz koji se pjeva – pjesma od tri kitice. Tipičan je i za ostale dalmatinske KUD-ove.
Veoma dinamičan ples koji je ime dobio po tome što plesači dižu noge i pokazuju „postole“, odnosno cipele.
Uz njih su očuvani i Šotiš i Boem.
Pažljivo rekonstruirane nošnje čuvaju priče o životu i tradiciji naših predaka – „radničke“ iz 19. i „svečane“ iz 18. stoljeća.
„Radničke“ nošnje izrađene su prema starim fotografijama iz obiteljskih kuća i sjećanjima pokojne Danire Telesmanić: duge, u crnoj, smeđoj ili tamnoplavoj boji, s pregačom i kaputićem, a donji rub krase čipka i falde.
„Svečane“ nošnje čine bijela podsuknja i potkošulja, duga suknja u tamnoplavoj, smeđoj ili tamnozelenoj boji i šareni kaputić s pojasom – najčešće s prepoznatljivim motivom crvenih cvjetova s rupicom u sredini.
Muške nošnje iz 18. stoljeća rekonstruirane su 2015.: crvene ili bež čarape, hlače dužine tri četvrtine, bijela košulja širokih rukava i đilet (prsluk) do polovice bedra.
Rekonstrukciju je provela Jasenka Lulić-Storić, kustosica Etnografskog muzeja u Zadru, uz pomoć članova udruge, a nošnje je izradila Slavica Motušić.
Više od 70 aktivnih plesačica i plesača u dobi od 4 do 75 godina. Stariji članovi prenose znanje mlađima, stvarajući snažnu vezu između prošlosti i budućnosti.
više od 37 članova
Naši najmlađi čuvari tradicije, koji s velikim entuzijazmom uče i njeguju plesove i običaje otoka.
16 članova
Mladenačka energija i zrela posvećenost očuvanju naše plesne tradicije.
više od 20 članova
Iskusni plesači koji stručnošću i predanošću čuvaju i prenose plesnu baštinu Silbe.
Središnji događaj našeg ljetnog folklornog djelovanja, u vrijeme Vele Gospe.
Višetjedna škola folklora okuplja djecu i mlade željne učenja tradicionalnih plesova, a sve završava svečanom priredbom na otvorenom, na kojoj naši najmlađi plesači pokazuju što su naučili.
Poseban doživljaj je Đir po Silbi – povorka plesača u narodnim nošnjama po selu, uz zvuke harmonike, koja plesom poziva mještane i goste na završnu večer.
Nakon nastupa veselje se nastavlja uz tradicionalne otočke igre, poput skakanja u vrećama i „silbenske alke“ u karićima, te glazbeni program.
Objavljeno 10. studenoga 2025.
U prekrasnom ambijentu Atrija Kneževe palače u Zadru nastupili smo povodom Dana Grada Zadra i blagdana sv. Krševana.
Objavljeno 27. rujna 2025.
Na folklornoj večeri „More, život naš“ u Jezerima na Murteru s ponosom smo predstavili nošnje i plesove našeg otoka.
Objavljeno 20. srpnja 2025.
Dobropoljana na otoku Pašmanu ugostila je devet kulturno-umjetničkih društava i goste iz Italije – a među njima i nas.
Zanima vas suradnja ili zajednički projekt? Slobodno nam se obratite!